Domaći potrošači nisu dovoljno educirani u prepoznavanju oznaka izvornosti ili zemljopisnog podrijetla, ocijenjeno je na Forumu "Sheme kvalitete hrane, zaštićena oznaka izvornosti, zemljopisnog podrijetla i zajamčenog tradicionalnog specijaliteta". Forum je organizirala Hrvatska poljoprivredna agencija u sklopu EU projekta "GRASS Croatia - Razvoj ruralnih područja za uspješno društvo", sufinanciranog iz EU-a, kojim se nastoji pomoći mladim poljoprivrednicima u plasmanu kvalitetnih proizvoda i boljem pozicioniranju na tržištu EU-a. Čak 82 posto proizvoda s oznakom izvornosti ili zemljopisnog podrijetla proda se na tržištu zemlje podrijetla, što je u Hrvatskoj rezultat turizma, dok se 13 posto proda na tržištu EU-a, istaknula je voditeljica Službe za posebne oznake i promidžbu hrane Ministarstva poljoprivrede Karmen Sinković. Dodala je da autohtoni poljoprivredni i prehrambeni proizvodi čiji je naziv zaštićen u prosjeku postižu višu cijenu.
Domaći potrošači nisu dovoljno educirani u prepoznavanju oznaka izvornosti ili zemljopisnog podrijetla, ocijenjeno je na Forumu "Sheme kvalitete hrane, zaštićena oznaka izvornosti, zemljopisnog podrijetla i zajamčenog tradicionalnog specijaliteta".
Forum je organizirala Hrvatska poljoprivredna agencija u sklopu EU projekta "GRASS Croatia - Razvoj ruralnih područja za uspješno društvo", sufinanciranog iz EU-a, kojim se nastoji pomoći mladim poljoprivrednicima u plasmanu kvalitetnih proizvoda i boljem pozicioniranju na tržištu EU-a.
Čak 82 posto proizvoda s oznakom izvornosti ili zemljopisnog podrijetla proda se na tržištu zemlje podrijetla, što je u Hrvatskoj rezultat turizma, dok se 13 posto proda na tržištu EU-a, istaknula je voditeljica Službe za posebne oznake i promidžbu hrane Ministarstva poljoprivrede Karmen Sinković.
Dodala je da autohtoni poljoprivredni i prehrambeni proizvodi čiji je naziv zaštićen u prosjeku postižu višu cijenu. Potrošači danas traže kvalitetu, posebnost, autohtonost, kazala je Sinković dodavši kako možemo biti ponosni što na razini EU-a oznake izvornosti i podrijetla nosi 15 proizvoda hrvatskih proizvođača, sedam ih je u postupku registracije na razini EU-a, a 20 u pripremi.
U cijeloj EU krajem travnja bilo je 1.389 proizvoda koji nose te oznake. Ivan Ciprijan iz Ministarstva poljoprivrede govorio je o Mjeri 3. ruralnog razvoja "Sustavi kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode", jednoj od mjera Programa ruralnog razvoja Hrvatske za razdoblje 2014.- 2020. godine. Mjera 3 ima dvije podmjere te je podmjera 3.1 namijenjena proizvođačima poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda iz sustava kvalitete ili ekološke proizvodnje.
Za tu je podmjeru, kazao je, za programsko razdoblje namijenjeno pet milijuna eura iz EU fondova. Proizvođači mogu dobiti najviše 15.000 eura na razdoblje od pet godina, odnosno do 3.000 eura godišnje. Intenzitet javne potpore iznosi 100 posto ukupno prihvatljivih troškova.
Podmjera 3.2 ostvaruje se u obliku bespovratnih financijskih sredstava za provođenje odobrenih aktivnosti vezanih uz informiranje i promoviranje poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda.
Za nju je namijenjeno 2 milijuna eura, maksimalan iznos potpore je 100.000 eura, ili 30.000 eura godišnje, dok je intenzitet potpora 70 posto prihvatljivih troškova. Uz ostalo, pomoću te podmjere mogu se sufinancirati troškovi poljoprivrednih ili prehrambenih sajmova, izložbi, manifestacija, održavanje web stranica i sl.